Michal Bársony
kerdo: 27. 07. 2016 10:34 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
Uľiľas andre Kunová Teplica, andre fameľija, kaj pes vakerelas ungrika. Andre fameľija e tradicija sas te bašavel u e charťikaňi buťi te kerel. Ki o čitratuňipen džalas imar cikňipnastar. Pre Pedagogicko fakulta pre Univerzita Matej Beloskro andre Bansko Bystrica avri phiďas o čitratuňipen the rusiko čhib. O postgradualno the rigorozno sikhľuviben agorinďas pre Pedagogicko fakulta pre Konštatntín Filozofoskri Univerzita Ňitrate. Čitrinel tušoha, the oľejovo farbenca. Leskre čitre sikaven the sar o Roma dživen. Sas les e barvaľi pedagogicko the publikačno aktivita. Sar o pedagogos sikhavelas pro elementarna, maškarutne the uče školi. Kerelas buťi the andro Themeskro pedagogicko inštitutos Braťislavate.
e kategorija: čitratuňipen
Gustáv Karika
kerdo: 27. 07. 2016 09:55 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
JUDr. Gustáv Karika uľiľas andre bari romaňi fameľija andre Myjava. Avri phirďas e špecijalizacija sar o mašinaskro zamočňikos. Andro berš 1950 geľas pre Uči škola vaš o politicka the ekonimicka džaňibena Prahate, savi sas telo o ole beršengro generalno sekretaros ÚV KSČ Rudolf Slánsky (uľiľas 31.6.1901 - murdardo 3.12.1952). Pal o leskri eksekucija geľas dureder pre škola pre Karlovo univerzita, kaj avri phirďas e špecijalizacija vaš e procesno justicija. Kerelas buťi sar o referentos vaš o naciji pro Krajsko narodno viboris andro Košice (beršestar 1954), paľis sar o mujalo andro Poprad the Stará Ľubovňa. Andro apriľis 1969 jekhetane ov the o MUDr. Ján Cibuľa, Anton Facuna u Dr. Alojz Pompa kerde o Jekhetaňiben vaš o Cigana-Roma pre Slovaťiko. Kana sas o Jekhetaňiben phandlo 3.1.1973, geľas te kerel e buťi sar o pravňikos andre mašinaskri fabrika andre Nevi Dubňica. Sas o pravňikos andro buter aver firmi u birajipnaskre romane organizaciji.
e kategorija: vakeriben
Ondrej Ruszó - sar pes kerel o čitro
kerdo: 28. 06. 2016 13:07 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
Ondrej Ruszó hino o amatersko čitratuno, savo dživel u kerel buťi andro gav Plešivec. Uľiľas andre Revúca. Jekhetane le čitratuneha Tibol Oláh len hino lengro atelijeris. Te čitrinel chudľas imar kana sas cikno, pre zakladno škola. Sas les o berša, kana na čitrinelas. Phenel, hoj te le manušes hino o talentos, ela les sakovar, the te na čitrinela buter berša. Buter pal o čitratuňipen sikhľolas kana kerelas pro ačhavibena Bratislavate. Pal e buťi phirelas pro kurz. Jekhto buťa sikaďas andro Romano nevo ľil mekh andro jekhto eňavardešte berša. Kerelas o ilustraciji vaš e poezija. Nekh buter čitrinel o paťavibnaskre, religijozna temi, čitrinel o portreti, interesinel pes pal e architektura.
e kategorija: čitratuňipen
Tibor Oláh - moľipena
kerdo: 28. 06. 2016 12:39 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
Tibor Oláh hino amatersko čitratuno, savo dživel u kerel buťi andro gav Plešivec. Uľiľas andre Detva, hino le 8 čhavendar. Ki o čitratuňipen les anďas leskro phral Dušan Oláh. Andro leskro čitratuňipen pen nekh buter arakhen o temi andal e priroda - e phuv u o gava. Leskri buťi hiňi charakteristikaňi prekal o zorale farbi, kolori. Čitrinel pro pochtan the sololit. Sar phene, čitrinel oda, so ľikerel andre goďi čhavorestar, e inšpiracija rodel the andre priroda, savi dokumentinel pro video.
e kategorija: čitratuňipen
Tibor Oláh - kerel o čitro
kerdo: 28. 06. 2016 12:18 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
Tibor Oláh hino o amateriko čitratuno, savo dživel u kerel buťi andro gav Plešivec. Uľiľas andre Detva u hino 8 čhavendar. Ki o čitratuňipen les anďas leskro phral Dušan Oláh. Nekh buter čitrinel o temi sar e priroda - o phuva the o gava. Leskre buťa hine kerde zorale farbenca. Čitrinel pro pochtan the sololit. Sar phenel, čitrinel oda, so les hin andre goďi cikňipnastar. E inšpiracija rodel the andre priroda, sostar kerel e dokumentacija pro video. Kada digitalno objektos sikavel, sar čitrinel e romaňi osada Pastovník andre Detva, kaj bariľas. O čitro kerďas sar e ilustracija, savi avela avri andro Romano nevo ľil.
e kategorija: čitratuňipen
Ondrej Ruszó
kerdo: 28. 06. 2016 08:38 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
Ondrej Ruszó hino o amatersko čitratuno, savo dživel u kerel buťi andro gav Plešivec. Uľiľas andre Revúca. Jekhetane le čitratuneha Tibol Oláh len hino lengro atelijeris. Te čitrinel chudľas imar kana sas cikno, pre zakladno škola. Sas les o berša, kana na čitrinelas. Phenel, hoj te le manušes hino o talentos, ela les sakovar, the te na čitrinela buter berša. Buter pal o čitratuňipen sikhľolas kana kerelas pro ačhavibena Bratislavate. Pal e buťi phirelas pro kurz. Jekhto buťa sikaďas andro Romano nevo ľil mekh andro jekhto eňavardešte berša. Kerelas o ilustraciji vaš e poezija. Nekh buter čitrinel o paťavibnaskre, religijozna temi, čitrinel o portreti, interesinel pes pal e architektura.
e kategorija: čitratuňipen
Tibor Oláh
kerdo: 28. 06. 2016 08:23 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
Tibor Oláh hino amatersko čitratuno, savo dživel u kerel buťi andro gav Plešivec. Uľiľas andre Detva, hino le 8 čhavendar. Ki o čitratuňipen les anďas leskro phral Dušan Oláh. Andro leskro čitratuňipen pen nekh buter arakhen o temi andal e priroda - e phuv u o gava. Leskri buťi hiňi charakteristikaňi prekal o zorale farbi, kolori. Čitrinel pro pochtan the sololit. Sar phene, čitrinel oda, so ľikerel andre goďi čhavorestar, e inšpiracija rodel the andre priroda, savi dokumentinel pro video.
e kategorija: čitratuňipen
Jozef Miko - Kopýtko
kerdo: 27. 06. 2016 15:03 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
O giľavno Jozef Miko, saves vičhinen o Kopýtko hino andal o Bardejov, o kotor Poštárka. Bi o tradično romano giľavipen but berša kerel the romano kheľiben savo the sikhavel pro but akciji. O gitaristas Jozef Dreveňák bašavel o tradična romane giľa sar o lavutaris u the giľavel.
e kategorija: bašaviben
Ján Rigó
kerdo: 01. 06. 2016 12:00 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
Giľavel 13 beršendar. Andro berš 1990 kerďas e muzikakri grupa RIKO, diiňas avri leskro jekhto albumos tel o nav Romano Jilo andro muzikakro kher Akcent. Andro berš 1996 diňas avri aver albumos Šunen Roma, kaj bašade o Ján Rigo, Imrich Mészaros, Martin Rigo, Daniel Rigo. Pal o jekh berš dine avri o album Júlia, Júlia. Le beršestar 1997 giľavel sar solistas.
Albumi: Ľoľi ruža, Pro romano kheľiben, PF-2002, PF-2003, Tudot mi a bánat, Tiz prios virág, Sar me mange, Magyar mulatók 1, Magyar mulatók 2, Romano ňilaj.
Giľavelas jekhetanes le kherutne čercheňenca sar Oldo Hlaváček, Dušan Grúň, Jana Kocianová, Lýdia Volejníčková, Aťa Klímová u but aver. Andro marcos 2009 jekhetane le maškarthemutnes prindžarďi thagarňi vaš o romane giľa, savi phiravel o Kossuthoskro moľipen, Bangó Margit, diňas avri o CD savo pes vičhinel Mulatok mert jól erzem magam - Lošalo som soske man mište šunav, vaš o savo andro junos 2009 chudle e Platinovo platňa vaš o 15 000 bikende kotora.
Hino jekh maškar o organizatora andro Žitnoostrovsko romano festivalos, o dženo andre themutnengri asocijacija Jekhetane dromeha la romaňa kulturaha, the o sajekh organizatoris vaš o prestižno moľipen Romaňi ruža. Kerďas o internetovo radijo "Duj".
e kategorija: bašaviben
O bašaviben avri
kerdo: 01. 06. 2016 10:49 opre kerdo: 27. 11. 2020 01:47
Pro fotografiji hine o muzikanta, so bašaven avri andro uľici andro centrum andro foros vaj gav. O interpreta hine o folklorna romane giľavne andal o gav Chminianske Jakubovany, nekh buter bašaven pro uľici, varekana sar o interpreta pro varesave akciji. Giľaven o dueti, bašaven pro gitari.
e kategorija: bašaviben






